петак, 29 марта

Diskusija: „Želimo jasan stav značajnih institucija o postavljanju spomenika Stefanu Nemanji“

Diskusija: „Želimo jasan stav značajnih institucija o postavljanju spomenika Stefanu Nemanji“

Velike polemike još uvek se vode u javnosti u vezi sa postavljanjem spomenika Stefanu Nemanji na Savskom trgu u Beogradu. Tim povodom, učesnici panel diskusije “Spomenik” održane u sklopu 11. Mikser festivala uputili su pismo medijima.

Oni traže pomoć od medija u smislu sprovođenja ankete među relevatnim institucijama kulture, obrazovanja, savezima, udruženjima,muzejima, fakultetima.., kako bi se čuo i njihov jasan stav o postavljanju spomenika.

Pismo prenosimo u celosti:

„Poštovani,

kao što je poznato, u Beogradu se ovih nedelja podiže ogroman, čudovišni spomenik Stefanu Nemanji na Savskom trgu.

Za mnoge građane Beograda i Srbije ovaj je spomenik veoma problematičan kako zbog načina na koji je sprovedena procedura odlučivanja tako i zbog finansijskih, kulturoloških, simboličkih i estetskih razloga.

Mnogi Beograđani smatraju da će ovaj spomenik još više poniziti i uništiti naš grad svojim neprimerenim proporcijama i mediokritetskim umetničkim shvatanjima, i ukazuju na netransparentne ugovore, nepoznate i politički instruisane učesnike u savetima, neusklađene stavove članova žirija, kao i protivpravno i protivustavno skrivanje finansijskih podataka, proglašenih za državnu tajnu – iako se radi o javnom spomeniku i javnom budžetu.

Nije potrebno čekati da se spomenik sklopi do kraja kako bi se sagledala njegova estetska, arhitektonska, urbanistička i umetnička neprimerenost: reč je o neukusu i bahatom ispoljavanju korumpirane moći. Ako bude postavljen, spomenik će čvrsto pozicionirati Beograd na mapi bizarnih mesta u koja se dolaz i zarad izučavanja fenomena urbane disfunkcionalnosti, političke megalomanije i identitetskih praznina.

Pred našim očima odvija se strašna zloupotreba istorije, ličnosti Stefana Nemanje i značenja koje rodonačelnik dinastije Nemanjića ima u srpskoj kulturi, a čija se predstava ovim spomenikom opasno obesmišljava i lišava svoje kulturne matrice, tradicionalnog obrasca, a da ne govorimo o prostoru za savremenu interpretaciju.

Preko tri hiljade građana Beograda i Srbije potpisalo je peticiju kojom se traži obustavljanje radova na postavljanju spomenika a oglasili su se i pojedini stručnjaci koji su argumentovano i javno iskazali svoje protivljenje postavljanju takvog spomenika, banalizaciji istorije i ruženju grada.

Foto: Marko Stojanović

Međutim, smatramo da bi bilo neophodno da se u javnosti čuju glasovi onih koji predstavljaju i koji rade u našim najznačajnijim ustanovama kulture i obrazovanja, i koji zastupaju profesionalna udruženja, saveze i organizacije.

Stoga vam se obraćamo s molbom i predlogom da pokrenete iscrpnu anketu među rukovodiocima i stručnjacima institucija kulture i obrazovanja, kao što su muzeji, fakulteti, zavodi, i različite umetničke, arhitektonske, urbanističke, zaštitarske i konzervatorske organizacije i udruženja.

Svi oni bi trebalo da budu kompetentni i pozvani da iskažu svoja stručna mišljenja i poglede jer je njihova dužnost i obaveza da svoj grad brane od daljeg urušavanja, da svoju savremenost štite od vulgarnosti i neukusa, a svoju istoriju – od pogrešnih interpretacija i zloupotreba.

Smatramo da bi najznačajniji mediji trebalo da pomognu u širem sagledavanju velikog broja problema oko postavljanja ovog spomenika, i zato vam se unapred zahvaljujemo, s nadom da ćete se odazvati našoj inicijativi.

Potpisnici:

prof. dr Irina Subotić, istoričarka umetnosti

prof. dr Milena Dragićević Šešić, Fakultet dramskih umetnosti, rukovodilac UNESKO katedre za kulturnu politiku i menadžment Univerziteta umetnosti u Beogradu

Goran Marković, filmski režiser, prof. emeritus, Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu

dr Branislav Dimitrijević, istoričar umetnosti, prof. Visoke škole za likovnu i primenjenu umetnost, Beograd

Mia David, arhitektkinja, prof. Fakulteta tehničkih nauka, Novi Sad

Marko Lađušić, vajar, red. prof. Fakulteta primenjenih umetnosti, Beograd

Dejan Atanacković, vizuelni umetnik i pisac“.

Foto: Sputnik/Screenshot

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *