уторак, 23 априла

Gvatemala zemlja Maja i zelenih papagaja

Gvatemala zemlja Maja i zelenih papagaja

Gvatemala je zemlja u Centralnoj Americi, ali geografski i kulturno-istorijski označava prelaz iz Severne u Južnu Ameriku.

Glavni grad Gvatemale je Gvatemala Siti, na čijem mestu je narod Maja osnovao naselje još pre dve hiljade godina. Danas je ovaj tromilionski grad najveći u celoj Srednjoj Americi, ne računajući Meksiko.

Foto: Instagram

Gvatemala na zapadu izlazi na Tihi okean a na istoku na Honduraski zaliv u Karipskom moru, deo Atlantskog okeana.

Dva planinska lanca u Gvatemali dele zemlju na dva dela, gde je s jedne strane obala Tihog okeana a sa druge ravnica Peten, žitnica zemlje.

Foto: Instagram

Najviša planina Gvatemale je ugašeni vulkan Tahumulko, čiji je vrh visok 4211 metara

Na jugu Gvatemale nalazi se najviše vulkana u Srednjoj Americi, ukupno 33. Najviši među aktivnima je vulkan Akatenango, visok 3976 metara koji pravi česte erupcije, potrese i ljudske žrtve.

Foto: Instagram

Najveća reka Gvatemale i Srednje Amerike je Motagva, koja izvire u zapadnoj visoravni i posle 486 kilometara se uliva u Karipsko more.

Najveće jezero Gvatemale je jezero Izabal. Ono je samo metar više od nivoa obližnjeg Karipskog mora pa preko jezera Golfete i reke Dulče otiče u Honduraski zaliv

Gvatemala ima 14 ekoregija u koje spadaju prašume mangrove gde se nalazi preko 200 močvara, 60 laguna i 100 reka.

Foto: Instagram

Nacionalni park Tikal je najveći u Gvatemali. Njegov deo rezervata prirode sadrži neke egzotične vrste drveća poput džinovskog kapoka, svetog drveta Maja, ali i životinje koje ne postoje više nigde na planeti poput glodara agutija, vrste rakuna koatija, sive lisice, majmuna i ptica tukana i zelenih papagaja.

Foto: Instagram

Gvatemalski Nacionalni park Tikal, smešten u džungli, sačinjava i arheološko nalazište civilizacije Maja sa šest stepenastih piramida na čijim vrhovima su svetilišta, a koje potiču iz perioda od sedmog do devetog veka.

Foto: Instagram

Područje Gvatemale je često potresano vulkanskim erupcijama, zemljotresima i uraganima zahvaljujući rasedima između Karipske i Severnoameričke tektonske ploče, ali i Kokosove ploče koja se podvlači pod Karipsku i pravi jedno od najtrusnijih područja ovog dela sveta.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *