среда, 24 априла

Međunarodni dan demokratije: Vladavina većine kao nedostižan ideal

Međunarodni dan demokratije: Vladavina većine kao nedostižan ideal

Živimo u vremenu kada moderna društva teže demokratskom sistemu, ali imamo i ona društva koja imaju vladare i po nekoliko decenija. Aktuelan primer je Aleksandar Lukašenko, predsednik Belorusije, koji ovom državom vlada već 26. godina.

Danas se obeležava Međunarodni Dan demokratije koji je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2007. kao Dan borbe za ostvarenje demokratskih ideala.

Srbija takođe teži demokratiji, ali joj od 2000. godine nešto i ne ide. Novi saziv parlamenta ima „fiktivnu“ opoziciju, koju čine stranke bliske režimu Aleksandra Vučića. Pomenuti predsednik Srbije u parlamentarnoj demokratiji sprovodi predsednički sistem vlasti, i deluje kao da izvršnu vlast drži u svojim rukama. To baš i nije tako demokratski, posebno se predsedniku Srbije ne sviđa kada neko ima mišljenje suprotno od njegovog. I to baš nije demokratski, prostim vređanjem „političkog neprijatelja“ ne postiže se pomak u demokratskom porcesu.

Demokratija nije donošenje odluka iz jednog mesta (centra), već podrazumeva decentralizaciju i različite vrste sloboda. Mediji u Srbiji su takođe u veoma teškoj situaciji, jer oni najveći sa nacionalnom frekvencijom su na strani vladajućeg režima.

Na dan demokratije možemo da zaključimo da je i opozicija u Srbiji izgubila konstantu i da nema jačinu koja je potrebna da bi odgovorila na izazove koji joj se nameću.

Generalna skupština UN je 2007. donela odluku o proglašenju 15. septembra za Međunarodni dan demokratije, pozivajući sve članice, vladine i nevladine organizacije da ubuduće taj dan obelažavaju kao dan borbe za ostvarenje demokratskih ideala.

Ne zaboravimo da je „demokratija univerzalna vrednost, zasnovana na slobodnoj volji naroda da odrede svoj politički, ekonomski, kulturni i društveni sistem i u potpunosti učestvuju u svim aspektima života“, barem tako piše u povelji UN.

Srbija zvanično ide ka članstvu u Evropskoj uniji, ali sve je više upozorenja nevladinih organizacija iz iste da je demokratija u Srbiji na zabrinjavajućem nivou.

Demorkatija je jedan od najtežih oblika vladavine, još su nas Platon i Aristotel na to upozoravali, a kada će doći u pravom smislu te reči, niko ne može precizno da nam kaže. Do tada, neka bude ideal kome težimo.

Foto: Ilustracija/Demokratija

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *