четвртак, 25 априла

Crveni alarm: „topljenje Severnog ledenog okeana je surova realnost“

Crveni alarm: „topljenje Severnog ledenog okeana je surova realnost“

Sneg na našoj planeti topi se alarmantnom brzinom, a naučnici upozoravaju da bi Severni ledeni okean uskoro mogao da ostane bez leda tokom letnjih meseci, piše portal Klima 101.

Sredinom marta planetu je obišla vest o moržu koji primećen blizu obale Irske, hiljadama kilometara daleko od svog prirodnog staništa. Objašnjenje naučnika da je morž najverovatnije zaspao na santi leda i onda otplutao na jug ka Irskoj zabavila je mnoge i bila inspiracija za brojne mimove koje smo mogli da vidimo na društvenim mrežama. Međutim, iako zabavna, ova vest simbol je zabrinjavajućeg trenda sve većeg topljenja leda na Arktiku, piše Klima101.

U daljem tekstu se navodi da klimatske promene u jedinstvenim oblastima Arktika nisu predmet rasprave, već surova realnost. Porast globalne temperature utiče na to da se Arktik zagreva dva puta brže od ostatka planete, što dovodi do ubrzanog topljenja ledenog pokrivača. Ovo smanjenje ledenog pokrivača na Arktiku predstavlja veliku i vidljivu posledicu klimatskih promena.

Foto: Pixabay.com

Topljenje leda na Arktiku i nestanak staništa polarnih medveda bili su među prvim simbolima kojima su široj javnosti približene posledice globalnog zagrevanja.

studiji objavljenoj u naučnom časopisu Geophisical Research Letters, naučnici širom sveta simulirali su evoluciju arktičkog ledenog pokrivača, koristeći četrdeset različitih klimatskih modela. Modeli su obuhvatili različite emisione scenarije, uključujući i one koji pretpostavljaju smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte u budućnosti.

Studija je pokazala da se u većini simulacija predviđa smanjenje ledenog pokrivača ispod jednog miliona kvadratnih kilometara tokom letnjih meseci pre 2050. godine, čak i ako se emisije gasova sa efektom staklene bašte znatno smanje.

Najgore prognoze čak predviđaju da bi ovo moglo da se dogodi i pre 2040. godine, znači za manje od 20 godina od sada.

Foto: Pixabay.com

Izvor: Klima 101

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *