петак, 29 марта

Dr Ivković: „U principu nema potrebe proveravati nivo antitela“

Dr Ivković: „U principu nema potrebe proveravati nivo antitela“

Od početka vakcinacije u Srbiji one koji su se opredelili i primili jednu od ponuđenih vakcina muče razna pitanja, a najviše ono „koliko sam sada zaštićen od zaraze korona virusom i da li imam antitela“?

U našoj maloj anketi , pitali smo po petoro ispitanika koji su primili vakcinu različitih proizvođača, a proverili antitela, kakve su rezultate dobili. Kod vakcina Fajzer i Sputnjik V svi učesnici u anketi su imali pozitivan odgovor na nivo antitela, kod vakcine Sinofarm samo jedan učesnik nije imao antitela, ali kako nam je rečeno, radio je analizu samo nedelju dana nakon druge vakcine (potrebno je da prođu četiri nedelje od revakcinacije). Za vakcinu Astra Zeneka još uvek nemamo podatke.

O ovoj temi razgovarali smo sa radiologom dr Aleksandrom Ivkovićem iz Niša, koji od početka pandemije korona virusa na terenu radi i prati sve što je u vezi sa infekcijom, ali i vakcinama.

Dr Ivković nam je na početku razgovora objasnio da ne treba da brinemo ukoliko nakon vakcinacije nismo imali nikakve reakcije, povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu…

– To ne znači da se vakcina „nije primila“.   Svako ima jedinstveni imuni sistem i reakciju na nešto. Obično mlađi reaguju burnije jer je njihov imuni sistem još mlad i brz. Starijima treba vremena. To što ne vidimo reakciju u principu ne znači puno.

Da li treba nakon vakcinacije i kada proveriti nivo antitela? 

– To je pitanje od milion dolara. U principu nema potrebe. Testovi su za dijagnostikovanje antitela, to što ih pojedinci reklamiraju za praćenje efekata vakcina je marketing a ne nauka. Kod svakog imuniteta, bilo da je nastao preležavanjem neke bolesti ili je posledica toga što smo vakcinom prevarili naš organizam da smo bolesni, osnovni cilj je da se stvari ćelijski imunitet, B i T ćelije. On se ne meri u laboratorijama. Kontrolisao sam nakon bolesti, kod dece i kod sebe. Nakon 6 meseci ga više nije bilo.

Šta tačno treba i da li treba da se naglasi na koja antitela radimo proveru, na koji protein? 

– Ako se neko odluči, onda radi proveru na S protein, a kod Sinofarma može i na N protein.

Šta uraditi ukoliko je rezultat na antitela negativan? Proveriti ponovo? Da li to znači da nismo zaštićeni od korona virusa? 

– To je ono što ne možemo biti sigurni. Možda postoji imunitet na nešto drugo kod Sinofarma ili ćelijski kod svih vakcina.

Da li se možemo vakcinisati nekom drugom vakcinom u sledećem krugu vakcinacije? Npr. vakcinisani smo Sinofarmom, a želimo Fajzer ili Astra Zeneku? 

– Naravno. Možemo u sledećem krugu bilo kojom drugom. Biće još vakcina. Sada su prisutne mRNA (iRNK) i vektorske mRNA (iRNK) i inaktivisana Sinofarm. Uskoro će doći i rekombinantna. Moguće da preporuka bude da se vakciniše različitim. Lično najviše očekujem od mRNA vakcina. One su revolucija u medicini. Moglo bi ispasti da je to na nivou pronalaska točka. Nalaženjem načina za prenos mRNA putem masne vakuole (holesterol, lecitin…) otvorila se mogućnost lečenja multiple skleroze i mnogih tipova karcinoma, čak i najsmrtonosnijih. Videćemo za par godina.

Da li će biti potrebe za vakcinacijom narednih godina, od čega to zavisi? 

– Tačna dužina trajanja imuniteta kod pojedinih vakcina se još ne zna. I dobro je da je nepoznato još uvek. To znači da imunitet još uvek postoji kod osoba koje su bile u III fazi istraživanja. Što duže ne znamo, to znači da imunitet traje duže. Kada se kaže da III faza nije završena misli se upravo na to, koliko traje imunitet. Sve duže od godinu dana je odlično.

Foto: Pixabay.com/ Vakcina

Priča se da nakon vakcinacije možemo da obolimo od korona virusa, šta to u praksi znači?  

– Vakcina se normalno daje pre epidemije, ne u toku. Ovo su vanredni uslovi. Epidemija nam jednostavno nije dala slobodno vreme. Možemo reći da prvi talas traje još uvek. Kada se vakcine daju tokom epidemije potrebno je da odjednom bude vakcinisano mnogo ljudi kako bi se video efekat. Ovako ga još uvek nema u onoj meri koja bi bila jasno vidljiva. Za ovakve bolesti bi bio dovoljan obuhvat vakcinacijom od 50 odsto ali epidemija čini da možda ni 90 odsto ne bude dovoljno. Obično smisao vakcinacije poredim sa ratom. Zamislimo da je naše telo država a da su virusi strana vojska sastavljena od terorista koji imaju samo jedan cilj – da unište što više mogu. Ako naša vojska nije spremna, naše telo će pretrpeti veliku štetu. Smisao vakcine je da imamo mobilisanu armiju koja nosi sliku napadača i tačno zna koga da uništi. Ako napadača ima mnogo oko nas, moguće je da će napraviti neku štetu ali ne i fatalnu. Što je više vakcinisanih to je manja šansa da dođe i do malog ispoljavanja bolesti.

Koliko dugo smo zaštićeni i da li možemo da se razbolimo nakon vakcinacije?

– Kod ove epidemije imamo opasnost od novih sojeva. Zanimljivo, sa strane nauke, je da mutacije ne menjaju ispoljavanje virusa već samo njegovu mogućnost da se lakše prilagodi ćeliji, što dovodi do povećanog broja obolelih ali nikada do lakših simptoma. Vakcinisani može da se razboli tokom epidemije. Ali oni koji su potpuno vakcinisani ne bi trebalo da imaju veće probleme. Moramo znati da ne postoji vakcina koja štiti 100 odsto. Inovativne mRNA imaju stepen zaštite od 94 odsto od teških oblika bolesti, klasične Sinovac i Sinofarm od 50 do 76 odsto.

Foto: Sajam Beograd/Vakcinacija/Screenshot Al Jazeera

Koje su mere zaštite najadekvatnije? 

– Kada je epidemija u toku, bilo koja, nevažno od koje bolesti, uvek mora da se poštuju sve mere opreza. Bukvalno svaka zarazna bolest ima asimptomatske slučajeve i oni su uvek problem za zaustavljanje epidemije. Koje su mere najadekvatnije, i to je veliko pitanje. Ne postoji univerzalnost. Najlakše bi bilo da se čitav svet zaustavi na 28 dana. Sve. I to je bilo najpametnije rešenje, ali februara prošle godine. Sada, sem vakcinacije nema rešenja.

Foto/Cover: Privatna arhiva

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *