четвртак, 28 марта

Moć medija: „Vlast preko oglašavanja utiče na uređivačku politiku“

Moć medija: „Vlast preko oglašavanja utiče na uređivačku politiku“

Savet za borbu protiv korupcije, prilikom istraživanja za prethodnu deceniju, do sada je prikupio  podatke na osnovu kojih se može zaključiti da se nad pojedinim medijima u Srbiji vrši snažan politički pritisak i da je uspostavljena potpuna kontrola.

Posustajemo sa medijima iz kojeg građani mogu da dobiju potpune i objektivne informacije, jer pod snažnim pritiskom političkih krugova mediji prećutkuju događaje, ili o njima izveštavaju pristrasno, selektivno i nepotpuno.

Kada je finansiranje medija u pitanju, neophodno je znati da vlast preko oglašavanja, koje za privatne emitere i izdavače predstavlja osnovni izvor prihoda, utiče na način izveštavanja i uređivačku politiku. Naime, državne institucije u Srbiji izdvajaju velika budžetska sredstva na oglašavanje, čime se ostvaruje lična i partijska promocija.

Svakodnevni primer jeste prekomerno izveštavanje i favorizovanje monopolske partije. Ogledalo toga jeste pozivanje na gostovanje u emisijama, ujedno unapred predupređena pitanja i odgovori dveju strana (žurnaliste i gosta), prekomerna i bespotrebna izlaganja moćnika o manje zastupljenim temama (dok se veća dešavanja u državi ignorišu,  i ne dobija se  adekvatan medijski prostor za informisanje i javnu polemiku o značajnijim i sažetijim temama.)

Dodelom sredstava donacije ili sponzorstva umanjuje se ili u potpunosti eleminiše mogućnost kritičkog izveštavanja, odnosno istraživanja poslovanja preduzeća i poslovnih odluka koje donosi menadžment. Mediji koji konzumiraju sponzorska novčana sredstva izveštavaju afirmativno o sponzoru.

Prema Zakonu o radiodifuziji : „Svi emiteri u oblasti svoje programske koncepcije dužni su da poštuju zabranu reklamiranja političkih organizacija van predizborne kampanje, a u toku predizborne kampanje da registrovanim političkim strankama, koalicijama i kandidatima obezbede jednaku zastupljenost bez diskriminacije“, kao i da  „Nosioci javnog radiodifuznog servisa dužni da: U vreme predizborne kampanje, obezbede besplatno i ravnomerno emitovanje promocije političkih stranaka, koalicija i kandidata koji iamju prihvaćene izborne liste za republičke, pokrajinske ili lokalne izbore, pri čemu ne mogu emitovati plaćenu predizbornu promociju i, u skladu sa svojim opštim aktima, mogu odbiti emitovanje programa i reklamnih spotova ako oni ne služe predizbornoj kampanji.“

Upravo kršenje konktretno ovih članova (kao i mnogih drugih zakona kojima je regulisano postupanje medija, kao i principi, mehanizmi i okviri medija) bilo je prisutno kao i sada, tako i ranije.

Savet za borbu protiv korupcije takođe navodi: „Poseban uticaj vlast ostvaruje preko RTS-a koji, umesto da bude javni servis građana i dalje predstavlja servis za političke strukture, ali i produkcija koje su blisko vezane za vrhove vladajućih stranaka i članove Upravnog odbora RTS-a. Preko RTS-a se ne ostvaruje opšti interes, jer ovaj medij kao nosilac javnog radiodifuznog servisa, ne izvršava obaveze i krši Zakon o radiodifuziji.“

Prema pisanju lista „Politika“, „U upravo završenoj predizbornoj kampanji opštih izbora 2012. moglo se uočiti favorizovanje jedne političke opcije na račun drugih, tako što je u udarnim informativnim emisijama Dnevnik 2, objavljen niz priloga o pseudo-događajima u kojima se pojavljuje dosadašnji predsednik države i predsednik najjače stranke vladajuće koalicije. Nije suvišno napomenuti i da je RTS naplaćivao promotivne termine strankama. Cene su bile na Prvom programu televizije od 3.300 do 16.500 dinara po sekundi, a na Drugom programu od 2.800 do 4.000 dinara po sekundi, uprkos odredbi Zakona o radiodifuziji, po kojoj javni servis treba, u predizbornom periodu, termine da ustupi besplatno.

U zakonu o javnom informisanju i medijima je propisano:

„Javno informisanje je slobodno i ne podleže cenzuri.“

„Zabranjena je neposredna i posredna diskriminacija urednika medija, novinara i drugih lica u oblasti javnog in formisanja, naročito prema njihovoj političkoj opredeljenosti i uverenju ili drugom ličnom svojstvu.“

„Ne sme se ugrožavati slobodan protok informacija putem medija, kao ni uređivačka autonomija medija, a naročito vršenjem pritiska, pretnjom, odnosno ucenom urednika, novinara ili izvora informacija.“

Moć ekrana ima veliki značaj za političare, jer im omogućava da na intiman način komuniciraju sa građanima i oblikuju javno mnjenje. Više kanala, više oglašavanja, više politike. Ponašanje medija ilustruje jedinstvo i jasnoću vlade i nivo konsenzusa u društvu jer ima ključnu ulogu u političkoj formulaciji.

Foto/Cover: Paul Einerhand

Tekstovi objavljeni u rubrici “Glas mladih –  “MAAT A.S.”” predstavljaju stavove autora i ne mogu se smatrati stavom Media Start Info portala.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *